Voštani listići kojima pčela gradi savršeno oblikovana spremišta za hranu – saće.
Anatomska građa noge:
Uloga nogu
Prednjim nogama osim što pčele hodaju pčele se čiste. Na gornjem dijelu prednjih nogu nalazi se polukružni izrez obrubljen popot češlja dlačicama. Time pčela čisti svoja ticala. Ticala stavlja na taj polukružni izrez pa ga provuče kroz njega.
Srednje noge sadržavaju dlačice za prikupljanje cvjetnog praha. Na njima se kod goljenice nalazi izraslina kojom dohvačaju druge noge i skidanje cvjetnog praha sa zadnjih nogu koji prebacuju u saće.
Stražnji par nogu je razvijeniji od prva dva para. Na donjem dijelu stražnjih nogu se nalazi udubina sa dlačicama koja pčelama služi za utovar i prijenos cvjetne peludi. Tijekom leta pčele sa cvijeta na cvijet ona sa srednjih nogu prebacuje pelud na stražnje noge na kojima ga prenosi u košnicu.
Pčela kada hoda ravnotežu održava tako da opterečuje prednju i zadnju nogu istovremeno s jedne strane i srednju nogu s druge strane. Zahvaljujući građi nogu ona može hodati i po hrapavim površinama i po potpuno glatkim bez obzira na položaj površine po kojoj hoda. Hod po glatkim površinama omogućuju joj jastučići na krajevima stopala, dok joj za hapave površine služe šiljaste izrasline na stopalima.
Žalac – pčelinji žalac je lagano nazubljen. Trut nema žalac za razliku od matice i radilice. Žalac pčelama služi za obranu od prirodnih neprijatelja. Žalac se nalazi u stražnjem dijelu pčelinjeg tijela.
Medni mjehur pčelama služi za privremeni smještaj hrane u tekućem obliku.Privremeno se uskladištena hana u mednom mjehuru ne mijenja. Samo dio hrane potreban pčelama za rad i razvoj prelazi iz mednog mjehura u debelo crijevo. Brzina kojom pčele usisavaju hranu ovisna je o vanjskim temperaturama, tako da kod većih temperatura sama brzina usisavanja je veća, dok je kod manjih temperatura ona manja. To vrijedi do granice od oko 45-50ºC a izbad te temperature brzina usisavanja hrane opada. Isto tako kod veće koncentracije šećera u hrani bolje se puni medni mjehur i obratno.
Pčelinje krilo – malo je i prozirno ali omogućuje pčeli savršen i siguran let. Pčela ima dva para krila prednje veće i stražnje manje krilo. Prednje krilo je veće od stražnjeg. Smještena su bočno na prsima. Kada ne leti krila su pčeli priljubjena uz tijelo tako da prednje veče krilo pokriva stražnje manje krilo.
Pčelinje krilo – malo je i prozirno ali omogućuje pčeli savršen i siguran let. Pčela ima dva para krila prednje veće i stražnje manje krilo. Prednje krilo je veće od stražnjeg. Smještena su bočno na prsima. Kada ne leti krila su pčeli priljubjena uz tijelo tako da prednje veče krilo pokriva stražnje manje krilo. Trut ima veća krila od matice i radilice. Veličina krila kod truta je oko 11,5 mm, matice oko 9,5 mm, dok kod radilice to iznosi oko 9,2 mm. Sama krila su uzduž i poprijeko prošarana žilama što im daje čvrstoću.
Za vrijeme leta pčelinja krila izvrrše oko 200 pokreta dok se smatra da pčela leti brzinom oko 20 do 40 kilometara na sat.
|
|
|---|
No comments yet.