Rad su radili studenti Univerziteta u Beogradu, Biološki fakultet

Dobar dio teksta je korišten sa našeg sajta.

Drago nam je da naš portal služi u edukativne svrhe.

Temu možete pogledati klikom na:  Medonosna pčela (Apis mellifera): tehnologija gajenja

Sve više zainteresovanih građana koji nemaju uslove za pčelarenje pa su englezi smislili i za to rješenje, naravno od plastike.

Pogledaj prezentaciju: Urbano pčelarstvo

Predavači:

Dr. Bedrija Alić – Veterinarski fakultet Sarajevo, Tema: “Med, kvalitet,analize i higijenska ispravnost meda”

Dr. Behija Dukić – Veterinarski fakultet Sarajevo, Tema: “Stanje i prisustvo pčelinjih bolesti u Federaciji BiH” i “Bolesti pčela i pčelinjeg legla”

Kompletno video predavanje možete pogledati na VIDEO

Galerija slika:

Video prilog:

Predavači:

• Dr. Mustafa Dželilović /FEDERALNI POLJOPRIVREDNI ZAVOD ILIDŽA/  Tema: “Medonosno bilje u pčelarstvu”
• Dr. Rankica Bahtijarević /IMO BiH/ Tema: “Principi organske certifikacije meda”
• prof.Dr. Nezir Tanović /AGROMEDITERANSKI FAKULTET MOSTAR/ Tema: “Atlas ljekovitog bilja Bosne i Hercegovine”

Sve dodatne informacije možete dobiti na broj telefona 061/ 192-149

Preuzmi pozivnicu:

Goražde

/ SEKTOR ZA POLJOPRIVREDU – VETERINARSTVO /

Predmet : Obavještenje za voćare, dostavlja se

POŠTOVANI VOCARI

PRSKANJEM VOĆA U CVJETU PRAVITE DVOSTRUKU ŠTETU

• DOKAZANO JE DA PRSKANJE VOĆA U CVJETU NE DAJE NIKAKVE REZULTATE,
• PRSKANJEM VOĆA U CVJETU UNIŠTAVATE PČELE KOJE SU GLAVNI OPRAŠIVAĆI VOĆA.

NASUPROT TOME :

• VOĆE OPRAŠENO PČELAMA DAJE 30 – 40 % VEĆU RODNOST,
• UTVRĐENO JE DA JE VEĆA KORIST OD PČELA ZA OPRAŠIVANJE VOĆA NEGO KORIST OD MEDA.

AKO SE IPAK ODLUČITE ZA PRSKANJE, PROČITAJTE DOBRO ČLAN 30 ZAKONA O MJERAMA ZA UNAPREĐIVANJE STOČARSTVA / SLUŽBENE NOVINE FBIH “ BROJ 23/98 / KOJI GLASI :

“ UZGAJIVAČI BILJA KOJI UPOTREBLJAVAJU SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA KOJA SU OPASNA ZA PČELE U VRIJEME KADA POSTOJI NAJVEĆA OPASNOST ZA TROVANJE PČELA / ZA VRIJEME CVJETANJA BILJAKA / DA NAJKASNIJE 48 / ČETRDESET OSAM / SATI PRIJE UPOTREBE SREDSTVA NA POGODAN NAČIN O TOME OBAVJESTE DRŽAOCE PČELA “.

UZ VAŠE RAZUMJEVANJE I SARADNJU POSTICICEMO I MI I VI BOLJE REZULTATE U POSLU KOJIM SE BAVIMO.

UNAPRIJED HVALA !

Udruženje  pčelara Bosansko – podrinjskog  kantona  “ Behar “ – Goražde

F. Dizdarevića  br. 21. Goražde  tel/fax 038 / 227 – 111,  mob. 061 / 192 – 149

pčelinjak

23. marta, policijski službenici PU virovitičko – podravske Republika Hrvatska, primili su dvije kaznene prijave na zapisnik zbog krađe košnica sa pčelama. Jedna krađa košnica sa pčelama dogodila se u vremenu od 18. do 22. marta nedaleko od mjesta Voćin, gdje je nepoznati počinitelj otuđio 15 košnica sa pčelama sa kojima se zatim udaljio u nepoznatom pravcu. Nastala materijalna šteta prema iskazu vlasnika 78 godišnjeg S.B. iznosi oko 15.000,00 kn. Druga krađa dogodila se u vremenu od 03. do 20. marta u blizini mjesta Donje Kusonje, gdje je nepoznati počinitelj otuđio 12 košnica sa pčelama sa kojima se zatim udaljio u nepoznatom pravcu. Nastala materijalna šteta prema iskazu vlasnice 28 godišnje M.J. iznosi oko 12.000,00 kn. Policijski službenici nastavljaju sa poduzimanjem mjera i radnji na pronalasku počinitelja otuđenih košnica sa pčelama.

* Savjet pčelarima – sukladno mogućnostima povremeno obilazite svoje pčelinjake ako nisu blizu vašeg mjesta stanovanja.

Med je jedan od najboljih od davnina poznatih prirodnih konzervansa. To njegovo svojstvo bilo je poznato gotovo svim starim narodima i oni su se njime koristili kad god je to zatrebalo. Tako su Aleksandra Makedonskog, kada je umro, mjesecima nosili natrag u Makedoniju u kovčegu punom meda, a da mu je tijelo bilo potpuno očuvano. Ili još jedan primjer, u jednoj je piramidi u Egiptu pronađen u posudi s medom sasvim očuvan leš djeteta star više od 3000 godina. A u nekih se naroda običaj konzerviranja mesa i voća u medu očuvao i do danas. Tako stanovnici Shri Lanke čuvaju meso u šupljini drveta koju ispune medom i ono više od godinu dana tada ostaje potpuno svježe. Da bi ispitali konzervirajuća svojstva meda bugarski su učenjaci pohranili jaja, komadiće mesa i ribu i nakon četiri godine ustanovili da nije bilo nikakvih znakova raspadanja i da su im i okus i konzistencija ostali potpuno nepromijenjeni. Oni su istovremeno napravili pokus i s konzerviranjem u umjetnom medu napravljenom na bazi šećera, no već su se za nekoliko dana javili znakovi truljenja i proizvodi su nedugo zatim postali potpuno neupotrebljivi. Pa što je to u medu što sprečava mikroorganizme da obave svoju zadaću i razore te proizvode. Čini se da su to fitoncidi – tvari koje se nalaze u biljkama i koje, između ostalog, imaju ulogu da brane biljku od mikroorganizama koje i njih napadaju. Fitoncidi, naime, imaju antibiotska svojstva i nalaze se u biljnim sokovima, nektaru i peludu koje skupljaju pčele i nose u košnicu gdje im dodaju i ljekovite tvari iz svojih žlijezda i pohranjuju u saće.